Često postavljana pitanja

Često postavljana pitanja

Stručni studij? Koliko to traje i koju titulu imam po završetku?

Stručni preddiplomski studij na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu traje 6 semestara, odnosno 3 godine. Po završetku i skupljenih 180 ECTS bodova stječe se stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na specijalističkom ili diplomskom studiju, odnosno ući na tržište rada.

Od 2015. godine na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu postoje i izvanredni preddiplomski stručni studiji.

 

Kažeš stručni studij? Zar postoji još neki?

Tako je. Specijalistički diplomski stručni studij na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu traje 4 semestra tj. 2 godine. Završetkom studija stječe se stručni naziv stručni specijalist, odnosno stručna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Student nakon ove razine može nastaviti studirati na poslijediplomskom studiju ili ući na tržište rada.

Od 2015. godine na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu postoje i redovni specijalistički studiji, do tog trenutka postojali su samo izvanredni specijalistički studiji.

 

I koliko dođu ti studiji, isplati li se to?

Svako ulaganje u znanje se isplati, stoga je pravo pitanje koje si morate postaviti, da li želite i imate li volje nastaviti i nadograditi svoje znanje koje će vam sigurno pomoći u budućem zaposlenju, ali i životu općenito.

Troškove 1. godine redovnih stručnih i specijalističkih studija u potpunosti snosi Ministarstvo i Veleučilište.

Troškove viših godina redovnih stručnih i specijalističkih studija u potpunosti snosi Ministarstvo i Veleučilište, pod uvjetom da student svaku akademsku godinu položi na vrijeme i sa zadanim kriterijima (55+ ECTS bodova novoupisanih kolegija, u zbroj ne ulaze nepoloženi kolegiji iz nižih godina). Ukoliko student ne zadovolji navedene kriterije, plaća studij prema kriterijima koje svake godine donosi Veleučilište.

Izvanredne stručne i specijalističke studije u potpunosti plaćaju pojedinci sami.

Kako su cijene iznosa školovanja podložne promijeni svake akademske godine i ovise o mnogim kriterijima, potražite ih u službenim odlukama i natječajima pod dokumentima.

Sva plaćanja su moguća u četiri rate tijekom godine, na početku i pred kraj svakog semestra.

 

Oke, a što znači redovan i izvanredan studij?

Status studenta TVZ-a ostvaruje se upisom na jedan od studijskih programa koji se izvode na TVZ-u i dokazuje ispravom (e-indeksom).

Redovan je student onaj koji studira prema izvedbenom planu koji se temelji na studiranju u punom nastavnom opterećenju. Status redovnog studenta traje za vrijeme propisanog trajanja studija, a najdulje za vrijeme dvostruko dulje od propisanog.

Izvanredan student je onaj koji studira uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program koji se temelji na studiranju u djelomičnom nastavnom opterećenju. Troškove takvog studija u cijelosti snosi sam student.

Razlika između redovnog i izvanrednog studija, osim visine cijene školovanja, je i u studentskim pravima koje s izvanrednim studijima student nema. Prednost izvanrednih studija je olakšanje studentu od svakodnevnog dolaženja na predavanja i vježbi u korist pretpostavke da su u pravilu izvanredni studenti u isto vrijeme nalaze i u sustavu rada.

 

Super, a gdje ja moram doći na faks?

Ovisno o studiju, predavanja, labosi i vježbe se održavaju na različitim lokacijama. Za više informacije pogledajte ovdje.

 

Dali su mi na upisu neki JB… JMG… neki broj, što je to?

Jedinstveni Matični Broj Akademskog Građanina (JMBAG), jedinstveno određuje svaku osobu akademske zajednice. Slično OIB-u, ali među studentima. Zapamtite ga jer će vam trebati tijekom studija. Također za prijavu na određene online servise.

 

Slikali me za neku Iksicu, a frizura koma, hoće li ta slika biti javna?

Identifikacijska Kartica Studenta (IKS), je službena isprava studenata u Republici Hrvatskoj. Iksica na Tehničkom veleučilištu je ujedno i e-indeks, što znači da nema klasičnog papirnatog indeksa u koji se upisuju ocjene. Služi za jeftinu prehranu u menzama, s njom ostvarujete mnoge pogodnosti i popuste i često služi za identifikaciju tijekom ispitivanja znanja na fakultetu. Više informacija potražite ovdje.

 

O tome ti ja pričam, jeftina hrana! A gdje mi je najbliže za otići pojesti nešto?

To ovisi o studiju koji ste upisali.

Mehatronika, Informatika i Računarstvo imaju u neposrednoj blizini menze Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Fakulteta elektrotehnike i računarstva, no nisu daleko ni menza studentskog doma Cvjetno, ili menza Studentskog centra u Savskoj.

Elektrotehničari su bili zakinuti do ljeta Gospodnjega 2015., no menza postoji sada i tamo na Voltinom.

Graditeljstvo je zakinuto i dalje, no čujemo da su sendviči u Sparu odlični! :P

 

Ekipa mi je u studentskim domovima, kak da dođem na party?

Postoje četiri studentska naselja u Zagrebu. Stjepan Radić (Sava), Cvjetno naselje, Dr. Ante Starčević (Šara) i Lašćina. Više informacija o strukturi samih naselja i sadržaja u istima pogledajte na stranicama Studentskog centra u Zagrebu.

 

Spomenuli ste neke ECTS bodove i semestre, što je to uopće?

ECTS bodovi su sustav bodovanja koji je usvojen u sklopu bolonje temelji se na načelu da je 60 bodova mjera za opterećenje redovitog studenta tijekom jedne akademske godine. Međutim, kad bi se određivala vrijednost jednog boda, ona bi označavala 25 do 30 radnih sati redovnih studenata, u što je uključena aktivna nastava kao i ispiti. Semestre pak najlakše možemo objasniti polugodištima na fakultetu. Postoje dva u godini; prvi (zimski) završava prije drugog mjeseca kada nastupaju ispiti i upisi u sljedeći semestar. Idući (ljetni) semestar završava u šestom mjesecu te opet nakon njega slijede ispiti.

 

Kažu stariji prijatelji da možemo i ići na razmjene u druge države?

Program međunarodne razmjene studenata i osoblja – Erasmus, na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu predstavljen je u jesen 2009. TVZ od tada ima rastući broj studenata i (ne)nastavnog osoblja koje je sudjelovalo u programu. Tako je do sada mobilnost realiziralo više od 50 studenata i  20 nastavnika. Osim studijskog odlaska, u sklopu Erasmus programa možete odraditi i stručnu praksu u nekoj drugoj državi. I što je najbolje, vi nećete morati platiti skoro ništa :D Dakle, sudjelujte, prijavite se, iskoristite prilike koje vam se nude. Više o programu možete saznati na stranicama tvz.hr.

 

Zašto imamo i tvz.hr i moj.tvz.hr?

tvz.hr su službene stranice Tehničkog veleučilišta na kojima se nalaze osnovne informacije o njemu, djelatnicima, studijima te obavijestima dok na moj.tvz.hr studenti se pretplate na kolegije koje slušaju te tako pravovremeno saznaju sve obavijesti i informacije koje im nastavnik objavi, u repozitoriju svakog predmeta nalaze se predavanja, primjeri kolokvija ili zadataka za vježbu te sve ostale bitne informacije vezane uz kolegij. Osim toga tamo će biti sve informacije studentske službe, kao i raspored sati, akademski kalendar i ostale informacije vezane uz vaš studij. Pri vrhu stranice nalazi se poveznica na moj.tvz.hr stranice kojima pristupate korisničkim imenom (@tvz.hr) i lozinkom koju ste dobili prilikom upisa ili novom ukoliko ste ju promijenili sami. Osim moj.tvz.hr postoje još drugi portali koje ćete koristiti tijekom studija (LMS, Merlin, Moodle, Grader…).

 

Ispiti, kolokviji, labosi, vježbe… može to malo detaljnije?

Krenimo redom, svaki kolegij (predmet) na fakultetu ima nešto ili sve od navedenog. Kolokviji su ispiti znanja koji se pišu nakon određenih cjelina ili određenog komada gradiva. Ukoliko ne zadovoljite uvjete koje profesori stave na kolokvijima, morate na ispit. Ispit je jedan veliki test, u kojem se provjerava vaše znanje cjelokupnog gradiva kolegija kroz semestar. S obzirom da je u većini slučajeva mnogo lakše kolegij položiti putem kolokvija, mi bismo vam ovom prilikom isto to preporučili. Auditorne vježbe ćete susresti na nekoliko kolegija i poželjno je da idete na iste. Dodatna vježba i pojašnjenje zadataka sa ispita i kolokvija ne mogu škoditi. Laboratorijske vježbe ili labosi se najčešće izvode na nekoj vrsti opreme bila ona elektronička ili mehanička. Na tim vježbama student primjenjuje u praksi ono što je naučio do tada. Najčešće su vježbe obavezne i ocjenjuju se. Dobra priprema je ključ prolaska.

Važno! Svaki kolegij ima uvjete za potpis, ukoliko iste ne zadovoljite, padate predmet i automatski ga morate upisati iduće godine. Bez mogućnosti izlaska na ispit.

 

A od kud da ja učim za sve to?

Većina materijala je dostupna putem moj.tvz.hr stranica, no svaki od profesora može na uvodnom predavanju dati i dodatan popis literature potrebne za polaganje kolegija. Osim toga, možete se besplatno učlaniti u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu te tamo pronaći neke od materijala ili jednostavno učiti u pravoj radnoj atmosferi uz ostale kolege i studente. Također, Internet je pun dodatnih materijala i vježbi koje vam mogu pomoći u svladavanju gradiva.

I nemojte zaboraviti na bazu materijala na stranici, nismo to bezveze radili.

 

I ček malo, što se dogodi ako recimo ne prođem na ispitnom roku?

Ukoliko se dogodi da padnete neki kolegij, ne očajavajte! Za kolegije zimskog semestra, osim roka u veljači postoje ljetni (obično u lipnju i/ili srpnju) i jesenski (u rujnu) rokovi na kojima još uvijek stignete položiti kolegij putem ispita. Za kolegije ljetnog semestra, osim rokova na kraju semestra, postoje također rokovi u rujnu, ali i u veljači iduće akademske godine. No OPREZ (!) za takav predmet koji polažete u veljači iduće akademske godine, školarinu ćete morati platiti iako još postoji šansa da isti uspješno savladate. To je tako jer sva dugovanja prema faksu moraju bit podmirena prije upisa u novu akademsku godinu. Znamo, banana…

 

A ako ne prođem ni iz tih silnih pokušaja?

Tada se kolegij mora ponovno upisati te se plaća fiksni dio školarine koji ovisi o broju ostvarenih ECTS bodova (od 2000 do 6000 kuna, što više bodova ostvariš, platiš manje) plus 100 kn po kolegiju za drugi upis, tj. 200 kn za treći ili viši upis kolegija. Dakle, primite se učenja!

 

Jel dobijem nešto ako imam sve 5?

Od bake čokoladu, od faksa brojne nagrade, priznanja, čak i stipendiju. Trud se isplati!

 

Najs! E da, čuo sam od drugih studenata da se spominje nekakva referada?

Referada ili studentska služba su najbolje tete na svijetu! Njihov posao je, između ostalog, da vama stoje na usluzi te spremno odgovaraju na vaše upite. Stoga se nemojte sramiti nego im se javite ili dođite u uredovno radno vrijeme te popričajte s njima o bilo čemu vezanom uz studij što vas zanima. Također, s njima ćete se susretati tijekom upisa, ali i podnošenja bilo kakvih molbi, dokumenata ili podizanja istih. Lokacije i kontakt informacije pronađite ovdje.

 

Pa to sve zvuči fantastično!

Znamo! :D

 

E, a di ja mogu vidjeti svoje ocjene?

Na jednom mjestu zvanom „Studomat“, prvi vrhu stranice nalazi se poveznica koja će vas odvesti do sučelja „Studomata“ gdje ćete se ulogirati sa dobivenim podacima (JMBAG i lozinka koju ste odabrali ili AAI@EduHr podaci). Tamo, možete vidjeti svoje ocjene, kolegije koje slušate, prijaviti ili odjaviti ispitne rokove, provjeriti svoje podatke, mijenjati ih, te ćete preko njega obavljati upis.

Također studomati postoje i kao fizička računala koja ćete susretati na fakultetu te na njima možete printati različite potvrde koje bi vam mogle dobro doći.

 

Čemu služe potvrde?

Postoji više vrsta potvrda o upisu. Nas zanimaju one za bolonjske studije. Tako možete naći potvrdu za zdravstveno osiguranje, za dopunsko osiguranje, za smještaj u domu, za javni prijevoz, za Student servis i ostalo… Njih jedino možete printati na studomati na fakultetu. Tako da kada vidite studomat, prijavite se te provjerite koje bi vam sve potvrde mogle trebati.

 

A čuo sam da se može i fino raditi uz fakultet, kako i gdje da krenem?

Prvo što će vam trebati jest potvrda o upisu sa studomata, koju nakon toga nosite u Studentski centar skupa sa svojom fotografijom i iksicom. Tamo ćete dobiti iskaznicu i vaša potraga za poslom može krenuti. Za više informacija pogledajte stranicu Studentskog centra u Zagrebu.

 

Tko su asistenti i demonstratori?

Asistenti su predavači kao i profesori, no nisu skroz evoluirali u profače. Neki će vam držati pojedina predavanja, drugi vježbe, a treći labose. No, svi su tu da vam pomognu, odgovore na sva pitanja i olakšaju studij.

Demonstratori su studenti, poput vas. Obično to budu studenti viših godina koji su položili neki predmet s odličnim ili vrlo dobrim uspjehom te žele mlađim kolegama pomoći u svladavanju vježbi. Ukoliko želite možete se i vi probati prijaviti za demonstraturu, no možda će vaše znanje biti testirano. E i da, to se nekad plaća!

 

Sistematski?! Se moram skidat?

Da, postoji obavezan sistematski pregled za brucoše, termin je pred kraj ljetnog semestra, no detaljnije ćete biti pravovremeno obaviješteni. Što se sve događa na samom pregledu ćemo ostaviti doktoricama da odluče. Više informacija o studentskoj liječnici provjerite ovdje.

 

Znači ako se razbolim mogu do nje, hoće mi dat ispričnicu da ne idem na kolokvij?

Ukoliko se razbolite i u nemogućnosti ste otići kod svog liječnika opće prakse, bilo bi dobro da posjetite jednu od studentskih liječnica. Osim što će vam pomoći, usmjerit će vas na druga mjesta ako za to ima potrebe. Što se tiče samih ispričnica, doktorice će na temelju pregleda odrediti da li ste zaista bolesni ili se samo želite izvući, a u tom drugom slučaju nećete baš dobro proći. Također, većina profesora traži dokaz o bolovanju napisan od strane studentske liječnice, stoga imajte to na umu.

 

Zaboravljam stalno kišobrane, što ako zaboravim i neku važnu informaciju, lozinku ili dokument?

Pokušajte izbjeći ovakve situacije. Sve što ste dobili sa upisa čuvajte ili prepišite negdje, jer gubitak bilo čega se naravno mora platiti. Molba za promjenu lozinke stranice ili izradu novog e-indeksa će vas koštati 50 kn, dok molba za naknadni upis 250 kn. To nisu male cifre, stoga pratite obavijesti, čuvajte lozinke, i pazite svoj e-indeks. Ostale naknade možete pronaći ovdje.

 

Je li istina da imamo nekakav besplatan software?

Jest, pri vrhu stranice se nalazi poveznica na Azure Dev Tools gdje ćete se ulogirati s podacima za moj.tvz.hr te pristupiti bazi programa koji ćete koristiti tijekom studija. Samo pripazite, broj preuzimanja je ograničen.

 

Vidim gore da piše CIP, jel to nešto kao CIA?

Ne, naravno. CIP ili Centar Informatičke Podrške su osobe koje vam stoje na raspolaganju ukoliko se susretnete s bilo kakvom tehničkom poteškoćom. Slobodno im se obratite putem gore navedene poveznice.

 

Kako da se spojim na Wi-Fi faksa? I postavke za mail bi dobro došle.

Ovisno kojim uređajem i sustavom se spajate na mrežu, uputstva možete pogledati ovdje.

 

A što radimo na tjelesnom na faksu?

Nastava se provodi odabirom jedne ili više sportske aktivnosti iz osnovnog ili izbornog programa (programski sadržaji) koji najviše odgovaraju pojedinom studentu i u kojem pronalazi najviše zadovoljstva. Za studente s posebnim potrebama provodi se poseban program. Iz ovog kolegija studenti ne dobivaju numeričke ocjene već samo potpis o redovitosti pohađanja nastave. Kriterij za dobivanju potpisa identičan je odredbi o dobivanju potpisa na visokoškolskim studijima što za kolegij KK iznosi prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na 30 sati nastave/vježbi po semestru. Više o programu pročitajte ovdje.

 

Dobro dosta o obavezama, reci ti meni imamo li mi Brucošijadu?

Naravno! Najveći tulum mladih snaga, brucoša, održava se na početku svake akademske godine. Dođite, zabavite se, upoznajte druge kolege, plešite cijelu noć i stvorite jedno lijepo sjećanje.