HKO

SZTVZ Novosti HKO (Page 2)

Sabina Glasovac održala sastanak sa studentskim predstavnicima veleučilišta i visokih škola u Hrvatskoj

Comments off

Sastanak u Saboru

(foto: Hrvatski sabor/sabor.hr)

Potpredsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Sabina Glasovac održala je u srijedu sastanak sa studentskim predstavnicima veleučilišta i visokih škola u Hrvatskoj među kojima su bili i predstavnici Studentskog zbora TVZ-a Ismar Omerčević, Iva Marić te Anita Štokić.

Glavna tema sastanka bio je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Predstavnici studenata veleučilišta i visokih škola iznijeli su svoj stav i argumente vezane za buduće izmjene i dopune Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

U Hrvatskoj 55 tisuća studenata (trećina studentske populacije) studira na stručnim studijima koji se izvode na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama. Smatraju da bi svaki drugi ishod, osim prihvaćanja glavnog prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja bio presedan, budući da binarni sustav RH vrednuje sveučilišni i stručni stup visokog obrazovanja kao jednakovrijedne vrste obrazovnog procesa. Alternativni prijedlog u okviru kojeg se specijalističke diplomske stručne studije stavlja na nižu podrazinu u odnosu na sveučilišne diplomske nije prihvatljiv s obzirom na jednako opterećenje ECTS bodovima oba studija. U slučaju prihvaćanja alternativne opcije hrvatski sustav obrazovanja postao bi jedini s podrazinama, odnosno razlikama u okviru nacionalnog kvalifikacijskog okvira u usporedbi s drugim europskim zemljama koje imaju binarni sustav visokog obrazovanja, istaknuli su predstavnici studenata veleučilišta i visokih škola.

Potpredsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Sabina Glasovac je istaknula kako će iskoristiti sve dostupne mehanizme i zagovarati prihvaćanje glavnog prijedloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kako se ne bi uništili stručni studiji spuštanjem na podrazinu, što bi u konačnici rezultiralo odlaskom mladih visokoobrazovanih ljudi iz zemlje.

(prenosi sabor.hr)

Marš za znanost: Zagreb

Comments off

Marš za znanost

Pet do podne je!

22. travnja, na Dan planeta Zemlje, izlazimo na ulice za znanost! Za autonomiju u istraživanju! Za slobodu! Za znanstvene činjenice! Za transparentno financiranje i donošenje odluka! Za izvrsnost i kvalitetu! ZA JEDNAKOST STUDENATA STRUČNIH I SVEUČILIŠNIH STUDIJA!

Okupljanje je ispred spomenika Nikoli Tesli u Preradovićevoj ulici. Nakon okupljanja kreće se rutom Preradovićeva – Cvjetni Trg – Margaretska ulica – Ilica – Trg Bana Josipa Jelačića – Praška ulica – Zrinjevac.

Više o samom Maršu možete pročitati u članku s portala srednja.hr. Htjeli bismo zahvaliti Udruzi studenata Sociologije “Anomija”, glavnom organizatoru zagrebačkog Marša, na pruženoj podršci u borbii za titule studenata stručnih studija. Dio članka prenosimo u nastavku.

U pokušaju da dođemo do izvorišta problema, shvatili smo da je kaos na Sveučilištu u Zagrebu samo jedan dio općeg kaosa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Taj se opći kaos pokazuje i u trenutnoj situaciji oko Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i u tom smislu želimo poručiti da razumijemo i da smo uz naše kolege sa stručnih studija. Marš za znanost izvrsna je prilika da pokažemo hrvatskoj javnosti kako sukoba između studenata nema i da se sukobi umjetno stvaraju na nekoj višoj razini, tumače stanje stvari iz organizacije zagrebačkog marša.


UPDATE:

Kolega Duje Skender, predstavnik u Studentskom zboru, gostovao je u emisiji Hrvatska uživo na HRT-u zajedno s kolegama iz Sveučilišne platforme te su zajedno predstavili Marš za znanost. Snimku pogledajte ovdje.

Marš za znanost i HKO

(foto: SZTVZ/szbor.tvz.hr)

Kolega je također na samom Maršu ukazao na problematiku Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Hvala svima koji su nam se danas pridružili!

Peticija podrške te novosti o HKO-u s portala srednja.hr

Comments off

HKO

Studenti stručnih studija s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su online peticiju kojom žele dati podršku izvornom prijedlogu Članka 8. Zakona o HKO-u. Odvojite malo vremena i svojim potpisom podržite ovu inicijativu!

Također vam prenosimo i članak s portala srednja.hr pod nazivom “Zahuktala se javna rasprava o HKO-u: Pogledajte argumente suprotstavljenih strana” koji možete pročitati ovdje.


UPDATE #1:

Prenosimo vam još jedan odličan članak s portala srednja.hr u kojem se govori i o našim tribinama. Preostao je još jedan dan u kojem možete ostaviti svoj komentar na stranici e-Savjetovanja. Odvojite malo vremena i pridružite se brojnim kolegama koji su svojim komentarom pripomogli borbi za titule studenata stručnih studija!


UPDATE #2:

Po treći put vam prenosimo članak s portala srednja.hr čijoj bi se redakciji svakako htjeli zahvaliti što budno prate raspravu o HKO-u te ovo jako bitno pitanje za hrvatsko obrazovanje. Prenosimo vam dio teksta.

Studenti Filozofskog fakulteta, Hrvatskih studija te studenti stručnih studija svoje probleme u posljednjih godinu dana adresiraju na isto mjesto – upravu Sveučilišta u Zagrebu. Neizbježan je bio i trenutak susreta sve tri strane. Na posljednjem plenumu FFZG-a, održanom prošli tjedan, svoje su probleme iznijeli studenti FFZG-a, Hrvatskih studija i studenti stručnih studija. U posljednjih pola godine policija je, vezano uz studentske reakcije na sporne odluke uprave Sveučilišta, intervenirala tri puta.

Hoće li četvrti put biti vezan uz problematiku stručnih studija i HKO-a? Mogu li u ovoj mjeri nagomilani problemi na Sveučilištu u Zagrebu biti stvar slučajnosti i kozmičkih sila? Je li stvar slučajnosti da su istodobno aktivni ‘požari’ na tri potpuno različite strane?

VIVŠ: Poziv za uključivanje u javnu raspravu o razinama i pravima studenata stručnih studija RH

Comments off

HKO-cropped

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola objavio je poziv za uključivanje u javnu raspravu o razinama i pravima studenata stručnih studija u Republici Hrvatskoj. Isti vam prenosimo u cijelosti.

Poštovane kolegice i kolege, studentice i studenti, alumniji,

Vjerujemo da ste do sada već upoznati od strane Vaših studentskih predstavnika o mogućnosti potencijalnog spuštanja razina studentima stručnih specijalističkih diplomskih studija. Prije svega želimo naglasiti važnost binarnog sustava u obrazovanju RH te objasniti pojam Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Hrvatski kvalifikacijski okvir je instrument uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj pomoću kojeg se treba osigurati prohodnost i kvaliteta kvalifikacija na temelju ishoda učenja, a s ciljem povezivanja razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija Europskog prostora visokog obrazovanja. Poslodavci će raspisivati natječaje za radna mjesta te će se kroz razine HKO-a vrednovati sva znanja, vještine i kompetencije studenata, diplomanata i alumnija stečena tijekom studija. Sve zemlje Europske Unije implementirale su svoje nacionalne kvalifikacijske okvire na temelju Europskog kvalifikacijskog okvira. Jedan od glavnih ciljeva Europskog kvalifikacijskog okvira je poticati i omogućiti mobilnost studenata unutar EU.

U tijeku je Javna rasprava na temelju koje će se odrediti budućnost studenata stručnih studija u RH. Izmjene i dopune Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru predložene su kroz glavni i alternativni prijedlog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Javna rasprava u sklopu procedure izmjena i dopuna navedenoga Zakona traje do 07.04.2017. godine.

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola podupire glavni prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja  kojim se predlaže da sveučilišni diplomski studiji i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji ostanu (kao što su bili i do sada) na istoj razini (razina 7.1) sa specijalističkim diplomskim stručnim studijima, dok bi se poslijediplomski specijalistički studiji definirali na razini 7.2. Činjenica je da su oduvijek (od kada je pokrenuta procedura izrade HKO-a) sveučilišni diplomski i specijalistički diplomski stručni studiji bili na istoj razini.

U Hrvatskoj 55 tisuća studenata (trećina studentske populacije) studira na stručnim studijima koji se izvode na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama. Smatramo kako je glavni prijedlog koji svrstava specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije na razinu 7.1. logičan, a budući da se navedeni studiji razlikuju isključivo po vrstama ishoda učenja. Smatramo da bi svaki drugi ishod osim prihvaćanja glavnog prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja bio neprihvatljiv, budući da binarni sustav Republike Hrvatske vrednuje sveučilišni i stručni stup visokog obrazovanja kao jednakovrijedne vrste obrazovnog procesa.

Smatramo da alternativni prijedlog u sklopu kojeg se specijalističke diplomske stručne studije stavlja na nižu podrazinu u odnosu na sveučilišne diplomske nije prihvatljiv s obzirom na jednako opterećenje ECTS bodovima kod obje vrste studija. U slučaju prihvaćanja alternativne opcije Hrvatski sustav obrazovanja postao bi jedini s podrazinama, odnosno razlikama u sklopu nacionalnog kvalifikacijskog okvira u usporedbi s drugim Europskim zemljama koje imaju binarni sustav visokog obrazovanja.

Važno je naglasiti da ovaj Zakon ima direktan utjecaj na 55 tisuća studenata, stoga pozivamo sve studente i cjelokupnu zainteresiranu javnost da se uključe u javnu raspravu (e-savjetovanje) i iznesu svoje mišljenje kako bi se donio što učinkovitiji, pravedniji i bolji Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Samu javnu raspravu te dodatna obrazloženja vezano za izmjenu Zakona imate na poveznici. Kako bi sudjelovali u javnoj raspravi neophodna je registracija samog korisnika na navedenoj stranici.

Ovim putem apeliramo na Vas da sudjelujete u javnoj raspravi svojim konstruktivnim argumentima. Za sve dodatne informacije možete se obratiti Vašim studentskim predstavnicima koji su upoznati s tematikom, procedurom te očekivanjima.

S poštovanjem,
Vijeće studenata VIVŠ RH

Očitovanje Tehničkog veleučilišta u Zagrebu na temu HKO-a

Comments off

HKO-cropped

Dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Slavica Ćosović Bajić i prodekan za nastavu i studente Tehničkog veleučilišta u Zagrebu mr.sc. Goran Malčić, u ime Tehničkog veleučilišta u Zagrebu objavili su očitovanje na temu Hrvatskog kvalifikacijskog okriva na stranicama e-Savjetovanja. Isti prenosimo u cijelosti.

Tehničko veleučilište u Zagrebu pokrenulo je specijalističke diplomske stručne studije 2005. godine u potpunosti u skladu sa svim odredbama dobivenim od MZO od kojeg su dobivene dopusnice za studijske programe i čija se kontrola od strane AZVO kontinuirano provodi. Pokrenuti su specijalistički diplomski stručni studiji u području elektrotehnike, graditeljstva te informatike i računarstva na kojima je do sada studij završilo preko 2000 stručnih specijalista inženjera navedenih struka.

Smatramo da prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u njegovom članku 8. kojim se završeni specijalistički diplomski stručni studiji i sveučilišni diplomski studiji svrstavaju u istu razinu 7.1 dobar i potpuno opravdan prema više argumenata: – završeni studenti stručnog specijalističkog diplomskog studija jednako kao i sveučilišnog diplomskog studija stječu jednaki broj od 300 ECTS bodova od kojih je minimalno 60 ECTS bodova stečeno na ishodima učenja koji su razine 7 te je samim time i završeni studij razine 7. Uloženi trud studenata i 5 godina studija za stjecanje 300 ECTS bodova jednak je i na sveučilištu i na veleučilištu jer je upravo iz tog razloga i uvedeno bodovanje da bi se znalo i bilo moguće odrediti koliko je radno opterećenje studenta.

– binarni obrazovni sustav proveden kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir je izrađen prema Europskom kvalifikacijskom okviru i tu je jasno prikazano povezivanje razine 7 specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija. Kvalifikacijski okviri ostalih država Europske unije s binarnim obrazovnim sustavom također svrstavaju u istu razinu 7 specijalističke diplomske stručne studije i sveučilišne diplomske studije (Austrija, Belgija, Estonija, Finska, Njemačka, Mađarska i Ujedinjeno kraljevstvo). Republika Hrvatska kao članica Europske unije se obvezala poštivati europske stečevine te treba u obrazovnim sustavima navedenih zemalja imati uzor u smislu provedbe i razvoja HKO.

– naši stručni specijalisti inženjeri su godinama prepoznati kao stručnjaci u području za koje ih školujemo i od Komore ovlaštenih inženjera u polju elektrotehnike i graditeljstva čiji članovi postaju na potpuno jednaki način kao i završeni studenti sveučilišnih diplomskih studija. Tvrtke u kojima su zaposleni im dodjeljuju prava prema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju koji je u tom dijelu potpuno jasan. Naši završeni studenti su kao takvi sa 300 ECTS bodova stečenim na stručnim specijalističkim studijima prepoznati u cijelom nizu zemalja europske unije u kojima mogu bez problema dobiti nostrifikacije svojih veleučilišnih diploma na razini 7. Ovaj prijedlog izmjena zakona podržava uhodano stanje bez obezvrjeđivanja stečenih kvalifikacija i uvođenja pravne nesigurnosti.

– podršku ovom prijedlogu zakona dajemo i radi naših studenata koji svoje akademsko napredovanje i odlazak na doktorske studije realiziraju odlaskom u zemlje europske unije (najčešće Mariborsko i Ljubljansko sveučilište zbog svoje blizine i jezika). Ovaj prijedlog izmjena zakona je prepoznao taj nedostatak, ne obezvrjeđuje stečene kvalifikacije specijalističkih diplomskih stručnih studija i omogućuje nastavak akademskog razvoja na našim sveučilištima. Nismo suglasni s alternativnim prijedlogom zakona jer dijeljenje 7 razine na 7.1 za stručne specijalističke diplomske studije i 7.2 za sveučilišne diplomske studije ne može biti opravdano prema gore navedenim argumentima te takav prijedlog unosi mogućnost manipulacije. Mišljenja smo da nam ovako izrađen prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru otvara jasnu strategiju razvoja u skladu s europskim stečevinama.

Prof. dr. sc. Slavica Ćosović Bajić
Dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu

mr.sc. Goran Malčić, v.pred.
Prodekan za nastavu i studente Tehničkog veleučilišta u Zagrebu

2. tribina na temu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Comments off

Druga tribina HKO

S obzirom na veliki odaziv na tribinu u petak, ovim vas putem pozivamo na drugu tribinu o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koja će se održati u utorak, 4. travnja s početkom u 19 sati u Velikoj predavaoni Graditeljskog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Smatramo da je važno dodatno informirati studente i sve ostale koji su voljni pomoći u našoj borbi za titule studenata stručnih studija. Tribini će kao govornici prisustvovati Anita Štokić, Karlo Puškar i Iva Marić kao članovi Studentskog zbora TVZ-a, mr. sc. Goran Malčić, prodekan za nastavu i studente TVZ-a te mr. sc. Željko Lebo, v. pred. na Graditeljskom odjelu TVZ-a.

Još jednom se nadamo da ćete se odazvati u što većem broju jer se radi o vašoj budućnosti i vašim diplomama.


UPDATE #1:

Evo i po drugi put zahvaljujemo svim studentima, profesorima i svima ostalima koji su prisustvovali jučerašnjoj tribini na temu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Nećemo vas iznevjeriti i nastavljamo ovu borbu skupa. O svim daljnjim događanjima izvještavat ćemo vas putem naše službene i Facebook stranice, a možete nam se obratiti i za sva dodatna pitanja.
 
Danas ćemo objaviti fotografije i snimku s prve tribine, ispričavamo se na malom kašnjenju, a uskoro će ići i sve s druge tribine.
 
Vaš SZTVZ 

UPDATE #2:

Stigle su nam i fotke s druge tribine na temu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koje možete pogledati ovdje. Snimku cijele druge tribine pogledajte ovdje.

Ustavna tužba 2007. te dokument “Razine kvalifikacija – činjenice” mr. sc. Gorana Malčića

Comments off

HKO-cropped

Zaprimili smo primjerak dopisa koji je gospodin Matko Utrobičić poslao Predsjedniku ustavnog suda dr. sc. Miroslavu Šeparoviću, a koji se odnosi na ustavnu tužbu koju je gospodin Utrobičić 2007. godine prijavio zajedno s kolegama sa specijalističkog diplomskog stručnog studija na TVZ-u.

Također Vam donosimo elektroničku verziju dokumenta “Razine kvalifikacija – činjenice” mr. sc. Gorana Malčića, prodekana za nastavu i studente TVZ-a.

Tribina na temu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Comments off

HKO-cropped

Dragi studenti,

Ovim vas putem pozivamo na tribinu o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koja će se održati u petak, 31. ožujka s početkom u 18.30 sati u Velikoj dvorani Elektrotehničkog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Tribini će kao govornici prisustvovati Anita Štokić, Karlo Puškar i Iva Marić kao članovi Studentskog zbora TVZ-a te prodekan za nastavu i studente mr. sc. Goran Malčić. Govornici će vam predstaviti prijedloge izmjena i dopuna spomenutog zakona te uputiti studente kako aktivno pridonijeti javnoj raspravi o pitanju titula stručnih studija u Hrvatskoj. Drugi dio tribine bit će namijenjen za odgovore na pitanja prisutnih studenata.

Nadamo se da ćete se odazvati u što većem broju jer se radi o vašoj budućnosti i vašim diplomama.

Vidimo se u petak u Velikoj dvorani, Konavoska 2 s početkom u 18.30.


UPDATE #1:

Željeli bismo se zahvaliti studentima, profesorima i svima ostalima koji su prisustvovali jučerašnjoj tribini na temu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Iznimno smo ponosni što vas je toliko velik broj došao i što se brinete za vašu budućnost i budućnost vaših kolegica i kolega.

O svim daljnjim događanjima izvještavat ćemo vas putem naše službene i Facebook stranice. Uskoro ćemo objaviti dokumente o kojima smo jučer pričali te snimku i fotografije s tribine.


UPDATE #2:

Stigle su nam i fotke s prve tribine na temu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koje možete pogledati ovdje. Snimku cijele prve tribine pogledajte ovdje.

 

Dopis prof. dr. sc. Marušića oko Zakona o HKO-u

Comments off

HKO-cropped

Zaprimili smo dopis bivšeg prorektora za mobilnost i projekte Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Leonarda Marušića oko Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te vam ga prenosimo u cijelosti.

Ovih se dana u medijima pojavila vijest o tome da je Ustavni sud donio odluku kojom je, temeljem zahtjeva Sveučilišta u Zagrebu, proglasio neustavnim Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Siguran sam da ta vijest nije imala velik odjek u široj javnosti, jer većina hrvatskih građana niti zna što je Hrvatski kvalifikacijski okvir niti ih brine njegova sudbina, ali mene je ova odluka toliko zabrinula da sam odlučio napraviti nešto što inače ne radim – javno reagirati.

Pri tome moram naglasiti da s jedne strane, stjecajem okolnosti o ovome znam jako puno, a s druge strane, u ovome nemam nikakve osobne interese pa mogu biti potpuno objektivan. Također moram naglasiti da su stavovi koje ovdje iznosim isključivo moji osobni i nemaju veze s institucijom na kojoj sam zaposlen.

Za mene ova priča počinje još krajem 2011. kad se u javnosti prvi put pojavila ideja zagrebačkog Ekonomskog fakulteta da svoje sveučilišne prediplomske i diplomske studije (3+2) objedini u integrirani petogodišnji studij. To se dogodilo upravo u vrijeme kad je započelo djelovanje Hrvatske stručne skupine za Bolonjski proces, čiji sam bio član. Skupina je odlučila reagirati na ovu ideju na način da je organizirala javnu tribinu na temu integriranih studija, i na nju je pozvala tadašnjeg dekana Ekonomskog fakulteta, profesora Lazibata, kako bi on objasnio o čemu je riječ.

Napomenimo ovdje da formiranje integriranog petogodišnjeg studija umjesto uobičajenog 3+2 sustava samo po sebi nije grijeh, i nije u suprotnosti s Bolonjskim procesom niti s bilo kojim hrvatskim zakonom. Štoviše, takvi studiji u hrvatskoj postoje na nekim fakultetima od samog početka provedbe Bolonjskog procesa, ali samo u slučajevima kad za to postoji opravdanje.

Podsjetimo se da je Bolonjski proces nastao kao reakcija na omasovljenje visokog obrazovanja u Europi. U vrijeme kad sam ja studirao, studije je upisivalo možda 20% pripadnika jednog naraštaja, a danas se ta brojka u Hrvatskoj popela na preko 80%. Iz toga je jasno da studenti više nisu intelektualna elita svoje generacije, već njen prosjek, pa je jasno i da pristup prema njima mora biti drugačiji nego što je nekad bio, sa znatno većim angažmanom nastavnika i s više vremena za rad. Zbog toga se s nekadašnjih četverogodišnjih studija prešlo na kombinaciju trogodišnjih preddiplomskih i dvogodišnjih diplomskih studija, pri čemu preddiplomski studij približno odgavara nekadašnjim prvim dvjema godinama studija (tj. nekadašnjim višim školama), ali razvučenim na tri godine s ciljem povećanja prolaznosti, dok diplomski studij odgovara dvjema završnim godinama nekadašnjih studija. Ideja je pri tome bila da neće svi studenti koji upišu preddiplomske studije uspjeti završiti te studije, te da i oni koji ih završe neće svi upisati diplomske studije, već će ih dio potražiti posao s diplomom prvostupnika. Tako bismo na diplomskim studijima imali samo one najbolje pa bi intenzitet tih studija mogao biti kakav je bio i prije Bolonje.

Svi znamo da se to nije dogodilo i rasprava o razlozima bi nas odvela daleko od teme kojom se ovdje bavim, pa se zadržimo samo na činjenici da sustav 3+2 ima smisla u strukama u kojima (barem načelno) postoje radna mjesta za prvostupnike, a jedini opravdani razlog za formiranje integriranog petogodišnjeg studija je nepostojanje takvih radnih mjesta. Kao primjer mogu spomenuti svoj matični studij, studij fizike na zagrebačkom PMFu, koji je od početka Bolonje ustrojen kao petogodišnji, jer ne postoje radna mjesta za prvostupnike fizike, i to ne samo u Hrvatskoj. S duge strane, taj argument ne vrijedi za studij ekonomije, jer u toj djelatnosti sigurno ima posla za prvostupnike (odavno su postojali referenti sa završenim višim školama), pa sam stoga bio jako znatiželjan čuti objašnjenje kolege Lazibata za takva stremljenja Ekonomskog fakulteta.

Nažalost, ono što sam čuo samo je učvrstilo moj stav da nema opravdanja za intergaciju studija ekonomije. Naime, profesor Lazibat nam je objasnio da Ekonomski fakultet izvodi sveučilišne i stručne studije, pa studenti često ne razumiju razliku između tih studija i čude se kad jednog dana shvate da nisu završili ono što su mislili da studiraju. Stoga je fakultet odlučio integrirati svoje sveučilišne studije u cjelovite petogodišnje studije, a stručne studije ostaviti u obliku 3+2, kako bi studenti lakše uočavali razliku. Iz tog je objašnjenja postalo jasno de se sveučilišni i stručni studiji na Ekonomskom fakultetu ne razlikuju po onome po čemu bi se trebali razlikovati, po svom sadržaju, pa stoga fakultet želi napraviti umjetnu razliku u formi studiranja.

U raspravi koja je uslijedila pokušao sam kolegi Lazibatu objasniti u čemu griješe i izrazio sam bojazan da su napravljene ozbiljne pogreške u sadržajima tih studija ako se oni teško razlikuju. Naglasio sam da tehnički fakulteti nemaju takvih problema jer se sveučilišni i stručni studiji u tom području jasno razlikuju, dajući različite ishode učenja, različite kompetencije za tržište rada, pa bi i ekonomija trebala krenuti tim putem, ali bojim se da su moja pojašnjenja naišla na gluhe uši.

Na prvi pogled se čini da bi fakultet mogao jednostavno ukinuti stručne studije (kad se ionako ne razlikuju od sveučilišnih), pa ovog problema ne bi bilo, ali nije to tako jednostavno. Kako bismo bolje razumjeli o čemu se radi, trebamo se prisjetiti nekih drugih formalnih razlika između sveučilišnih i stručnih studija. Zakon propisuje da nositelji kolegija na sveučilišnim studijima moraju biti nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima (docent, izvanredni profesor i redoviti profesor) koja se stječu prvenstveno znanstvenim radom, dok na stručnim studijima to mogu biti i nastavnici u nastavnim zvanjima (predavač, viši predavač, profesor visoke škole) koje je moguće steći i bez osobitih znanstvenih zasluga. Također, trebamo se prisjetiti i da je prilikom reakreditacije provedene u akademskoj godini 2010./11. Ekonomski fakultet dobio akreditacijsku preporuku u kojoj se navodi da je broj studenata prevelik u odnosu na broj nastavnika. Kako bi otklonio taj nedostatak, fakultet je postigao dogovor s nadležnim ministarstvom o postupnom snižavanju upisnih kvota i smanjenju broja studenata, ali to se baš i nije dogodilo, jer bi se time smanjio broj studenata koji plaćaju studij i fakultet bi ostao bez izdašnog izvora prihoda. Zato su fakultetu potrebni stručni studiji, jer postavljaju skromnije zahtjeve na nastavni kadar pa je na njima lakše zadovoljiti zahtjeve koje postavljaju reakreditacijski postupci.

Pojasnimo još nešto o razlikama između sveučilišnih i stručnih studija, te o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru općenito. Kvalifikaciju čini nekoliko komponenti; jedna je razina (prvostupnik, magistar, doktor), druga je obujam (broj ostvarenih ECTS bodova, ili po starom, broj godina studija), treća je profil (sadržaj ostvarenih ishoda učenja, donosno znanja, vještina i drugih stečenih kompetencija). Na prvi pogled mogli bismo pomisliti da su razina i obujam ista stvar, jer s većim brojem godina studija dolazimo do više razine, ali to nije tako jer dulje studiranje ne mora voditi na višu razinu (ako završite dva uzastopna preddiplomska studija, studirat ćete najmanje šest godina ali time nećete postati magistar). Razinu kvalifikacije definira razina postignutih ishoda učenja, koja može biti viša ili niža. Npr. ako samo znate nabrojati različite nogometne formacije (4-4-2, 3-5-2, 4-3-3 itd.) vaša razina znanja o nogometu je prilično niska, ako znate objasniti razlike između tih formacija, onda je to nešto viša razina, a ako ih znate kritički analizirati i prosuditi koja je najbolja za pojedinu momčad, onda je to prilično visoka razina znanja.

Sveučilišni i stručni studiji razlikuju se po ishodima učenja koji se na njima stječu, a posebno po tome da na sveučilišnim studijima prevladava stjecanje znanja dok na stručnim studijima prevladava stjecanje vještina, ali to ne podrazumijave razliku u razinama tih studija. Stručni i sveučilišni preddiplomski studiji su na istoj razini, a isto vrijedi i za stručne i sveučilišne diplomske studije. To ne znači da su ti studiji istovjetni, i stavljanje jednih i drugih na istu razinu ne znači njihovo poistovjećivanje niti izjednačavanje u ostalim komponentama, i to bi svaki sveučilišni nastavnik morao znati.

S druge strane, treba reći da u hrvatskom visokom obrazovanju imamo terminološku zbrku koja je nastala s uvođenjem Bolonje. Europa je uvela undergraduate (preddiplomske) i graduate (diplomske) studije, kojima se stječu kvalifikacije bachelor (prvostupnik) odnosno master (magistar), pri čemo i bachelor i master mogu biti academic (sveučilišni) ili professional (stručni). Problem je, međutim, u tome što se engleski naziv master u hrvatskom jeziku prevodi kao magistar, ali mi smo prije Bolonje imali kvalifikaciju magistar znanosti, koja se stjecala završetkom poslijediplomskog studija i definitivno je na višoj razini od ovih bolonjskih magistara. Kako bismo izbjegli zbrku između tih dviju kvalifikacija, odlučili smo ove novu bolonjsku kvalifikaciju nazvati magistar struke, ali to nam je zakompliciralo stvari sa stručnim studijima. Ono što se na engleskom jeziku naziva academic master kod nas se naziva sveučilišni magistar struke, pa bi se ono što se na engleskom naziva proffessional master kod nas trebalo nazivati stručni magistar struke, što definitivno ne zvuči dobro. Zbog toga su ti stručni studiji na diplomskoj razini nazvani specijalističkim diplomskim studijima, a odgovarajuća kvalifikacija je dobila naziv specijalist, umjesto magistar.

Nažalost, to je uzrok problema u komunikaciji s drugim zemljama, u kojima se i za jedne i za druge koristi isti naziv, master, pa je njima ta naša različitost u nazivima narazumljiva. Stoga se prošle godine pojavila inicijativa da se i za one koji završe stručne studije na diplomskoj razini uvede naziv magistar, i ta je inicijativa bila temeljena na dvije osnove: jedna je da se svugdje u Europi za tu razinu koristi naziv master, a druga je da su te dvije kvalifikacije na istoj razini kvalifikacijskog okvira, pa se stoga trebaju i jednako nazivati. Ta je inicijativa prvi put predstavljena Hrvatskom rektorskom zboru na posljednjoj sjednici u prošloj akademskoj godini, tj. u rujnu 2015. To je ujedno bila i posljednja sjednica RZa kojoj sam prisustvovao (kao prorektor Sveučilišta u Zadru), s obzirom da mi je mandat istekao s krajem te akademske godine, i dobro se sjećam rasprave koju smo tada vodili.

Profesor Lazibat je u međuvremenu postao prorektor Sveučilišta u Zagrebu, pa je i on bio na toj sjednici, i on je tu inicijativu proglasio sramotnom idejom koja bi degradirala sveučilišne diplomske studije. Tadašnja pomoćnica ministra, profesorica Beljo-Lučič, i tadašnja predsjednice Vijeća veleučilišta i visokih škola, profesorica Ćosović-Bajić pokušale su mu objasniti da su te kvalifikacije na istoj razini HKOa, i da razlika među njima nije u razini nego u sadržaju, odnosno ishodima učenja, a ja sam ih podržao napomenom da se svuda u Europi za oboje koristi naziv master. Bilo je očito da se njemu ne sviđaju naši argumenti, a meni je bilo jasno i zašto mu se ne sviđaju: zato jer se sveučilišni i stručni studiji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slabo razlikuju po bilo čemu, pa je potrebno da se razlikuju po nazivu.

Nakon isteka mandata prestao sam sudjelovati u radu RZa, pa nisam bio upućen u nastavak ove priče, i jako sam se neugodno iznenadio kad sam čuo za zahtjev podnesen Ustavnom sudu. Drugim riječima, došlo je do toga da je jedan terminološki problem (kako najbolje prevesti engleski naziv professional master) doveo do pokušaja rušenja Hrvatkog kvalifikacijskog okvira. Kad sam to vidio bilo mi je zaiztsa teško povjerovati da Sveučilište u Zagrebu – moja alma mater, sveučilište na kojem sam ne samo doplomirao i doktorirao, nego i radio petnaestak godina, i koje još uvijek smatram svojim i često ga branim od raznih napada – da to sveučilište pokušava srušiti HKO samo zbog interesa Ekonomskog fakulteta. Nisam mogao vjerovati da sveučilišni profesori koji stoje iza toga ne razumiju razliku između razine i profila studija; da to ne razumiju rektor i prorektori zagrebačkog sveučilišta i da u svoje nevjerojatne ideje uspijevaju uvjeriti Rektorski zbor, a evo sad i Ustavni sud.

Oni tvrde da te kvalifikacije nisu na istoj razini, a svjesni su da u cijeloj Europi te kvalifikacije jesu na istoj razini. Tvrde da izjednačavanje razina tih studija ugrožava autonomiju sveučilišta, a niti jedno drugo sveučilište u Europi ni ne pomišlja da mu to ugrožava autonomiju. Tvrde da je važno uvesti ovu razliku u razinama kako bi se za one koji su završili stručni studij moglo uvesti razlikovne ispite koje moraju položiti da bi se izjednačili s onima koji su završili sveučilišne studije, a pri tome zanemaruju da je to moguće i kada su te kvalifikacije na istoj razini i imaju isti naziv. Pretpostavimo da po završetku sveučilišnog diplomskog studija želite upisati doktorski studij. Ako se radi o doktorskom studiju na istom odsjeku istog fakulteta, vjerojatno nećete morati polagati nikakve razlikovne ispite, ali ako upisujete doktorski studij na nekom drugom fakultetu, ili drugom sveučilištu, ili u drugom znanstvenom polju, lako je moguće da ćete morati polagati razlikovne ispite a moguće je i da vam ne odobre upis. Isto vrijedi i za one koji su završili stručni studij. Bez obzira što je taj studij na istoj razini kao i sveučilišni, i što njegovim završetkom stječete kvalifikaciju gotovo istog naziva, to ne znači da ste stekli iste ishode učenja, i naravno da vam vijeće tog doktorskog studija može nametnuti razlikovne ispite ili vam ne dozvoliti upis. Ta mogućnost postoji i nije potrebno mijenjati Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru da bi ju se uvelo!

Kao član Hrvatske stručne skupine za Bolonjski proces, te kao predstavnik Hrvatskog rektorskog zbora u Vijeću EUA (Europska udruga sveučilišta), puno sam puta na europskoj razini sudjelovao u raspravama o Bolonjskom procesu. U tim se raspravama často razgovaralo i o ovoj temi, o odnosu između sveučilišta i veleučilišta, između sveučilišnih i stručnih studija, i europski stav je definitivno da razlika nije u razini nego u nekim drugim elementima. Kao primjer mogu spomenuti raspravu u kojoj su njemački predstavnici u EUA inzistirali da ta udruga uvede mogućnost primanja njemačkih veleučilišta (fachhochschule) u svoje članstvo, argumentirajući to činjenicom da neka od njih imaju zavidnu znanstvenu produkciju i kvalitetu studija, čak i bolju od nekih sveučilišta. Naravno, prijmanje u članstvo bilo bi uvjetovano brojem i kvalitetom objavljenih znanstvenih radova i udjelom proračuna za znanost (posebno onog koji dolazi iz projekata) u ukupnom proračunu učilišta, pa je jasno da ne bi sva njemačka veleučilišta mogla biti primljena u EUA, ali ona najbolja bi. Taj je stav prihvaćen od strane EUA, i ja sam o tome izvijestio RZ, ali izgleda da nitko od rektora nije čitao to moje izvješće.

Mi u Hrvatskoj znamo da gotovo niti jedno naše veleučilište nije ni blizu zadovoljavanju tih uvjeta koje njemačka sveučilišta postavljaju svojim veleučilištima za ulazak u članstvo EUA, i upravo zbog toga sam kao član Stručne skupine za izradu nacionalne strategije znanosti i obrazovanja inzistirao na mjerama koje će smanjivati razliku u kvaliteti između hrvatskih sveučilišta i veleučilišta. Uvjeren sam da je to pravi put, i te su ideje ugrađene u strategiju, međutim do sad ništa od toga nije provedeno. Njemačka sveučilišta, suočena s omasovljenjem visokog obrazovanja, pružaju ruku svojim veleučilištima i pokušavaju im pomoći u podizanju kvalitete, kako bi njemačko gospodarstvo dobivalo što kvalitetniji stručni kadar. Hrvatska sveučilišta ovim činom rade upravo suprotno, umjesto pružanja ruke veleučilištima, ona ih šutaju nogama, uvođenjem formalne razlike u razinama stručnih i sveučilišnih kvalifikacija. Trebam li uopće napomenuti da je to u suprotnosti s onime za što se zalaže spomenuta nacionalna strategija?

I nakon svega toga dolazi ova odluka Ustavnog suda. Suda koji se već duže vrijeme bavi svim i svačim, pa često nastupa kao prizivni sud iznad Vrhovnog suda, a sad se evo bavi i visokim obrazovanjem. Ja tu zbilja moram postaviti pitanje koje su kompetencije sudaca ustavnog suda za donošenje odluka o ovoj temi, jer sam siguran da se na studiju prava ne uči o Bolonjskom procesu. Za mene je ovo kao da dva liječnička tima imaju različite stavove o tome kako liječiti nekog bolesnika, pa se obrate Ustavnom sudu da donese odluku kako će se čovjeka liječiti.

Jesu li suci razmišljali o posljedicama svoje odluke? Čini mi se do oni misle da nisu srušili Zakon o HKOu, nego samo traže dorađivanje nekoliko članaka, na način da se razine ovih kvalifikacija učine različitima, i onda će sve biti u redu. Nažalost, to nipošto nije samo to. HKO je trebalo uskladiti s Europskim kvalifikacijskim okvirom, i s jedinstvenim europskim pristupom visokom obrazovanju, i to je, uz velike napore, napravio tim predvođen profesorom Dželalijom. Oni su pri tome napravili jako dobar posao, koji je prepoznat u mnogim europskim zamljama, pa je profesor Dželalija postao priznati stručnjak za kvalifikacijski okvir kojeg se na europskoj razini poziva kao savjatnika za ovu temu. Ali ako mi izmijenimo naš zakon na način kako to sad traži Ustavni sud, onda HKO više neće biti usklađen s europskim okvirom, pa će svi oni koji završe studije u Hrvatskoj imati problema pri priznavanju svojih kvalifikacija. Je li itko razmišljao o tome? Je li itko razmišljao o problemima koje bi naši studenti mogli imati kod Erasmus razmjena zbog ovih naših specifičnih razlika u razinama koje nitko drugi nema? Je li itko razmišljao o problemima koje bi naša visoka učilišta mogla imati prilikom kreiranja združenih studija s učilištima iz zemalja u kojima ova razlika u razinama ne postoji? Ustavni sud sigurno nije jer se to njih ne tiče i oni o tome ništa ne znaju, ali zašto nije o tome razmišljala uprava zagrebačkog sveučilišta?

Vrhunac apsurda je što se odluka temelji na zaštiti autonomije sveučilišta. Ako usporedimo razinu autonomije hrvatskih sveučilišta s onima u drugim europskim zamljama, vidjet ćemo da ne stojimo naročito dobro, ali ne zato jer je našim sveučilištima ograničena autonomija u akademskim pitanjima, nego zato jer ona nisu financijski autonomna, i to je tema kojom se trebamo baviti ako želimo raditi na autonomiji. Britanskim ili skandinavskim sveučilištima, koja po izvješćima EUA imaju najveću autonomiju u Europi, nimalo ne smeta to što njihovi kvalifikacijski okviri izjednačavaju razinu sveučilišnih i stručnih studija, ali našim sveučilištima, koja nisu naročito autonomna, ovo je najveći problem.

Na kraju mogu reći dvije stvari: Jedna je da je za mene zastrašujuće da Sveučilište u Zagrebu, udruženo s Ustavnim sudom, ruši HKO i dovodi u pitanje priznavanje hrvatskih kvalifikacija u Europi, i to zbog zaštite interesa jednog fakulteta koji ne razumije (ili se pravi da ne razumije) stvarne razlike između sveučilišnih i stručnih studija. Druga je da su sve ovo samo moji stavovi i mišljenja, a ne činjenice. Nisam sudjelovao u raspravama koje su od listopada prošle godine vođene na ovu temu, pa možda nisam u pravu, možda sve ovo nema veze s onime što se ranije događalo u vezi stručnih i sveučilišnih studija na zagrebačkoj ekonomiji. Možda profesor Lazibat nije glavnui pokretač ove inicijative. Možda su namjere uprave zagrebačkog sveučilišta bile posve časne. Možda, ali kako kažu Englezi, if it looks like a duck…